Naziv ureda i domena: kako Vas klijenti pronalaze i pamte

Zašto naziv i domena odlučuju o tome hoće li Vas pronaći

Većina mandata ne počinje pretraživanjem „Steuerberater Linz“, nego rečenicom poput „Idi gospođi Huber, dobro nas je savjetovala kod kupnje kuće“. Zatim osoba u Google upiše „Huber Steuerberatung“ ili „Notarin Huber Graz“. Ako Vaše ime napiše pogrešno, krivo ga zapamti ili pod njim pronađe tri različita ureda, preporuka je izgubljena.

Naziv i domena stoga su više od formalnosti. Oni su pojam pretraživanja koji drugi koriste za Vas. Dobar naziv ureda ispravan je prema strukovnom pravu, lako se izgovara i piše te vodi do istog rezultata na Googleu, u imeniku i na vratima. Domena je u idealnom slučaju upravo taj naziv, s odgovarajućim nastavkom.

Što strukovno pravo dopušta u nazivu

Svih šest zanimanja ima nešto zajedničko: naziv ne smije dovoditi u zabludu. Tko radi sam, ne smije nastupati kao društvo ili skupina, a tko nema određeno ovlaštenje, ne smije ga nagovještavati. U pojedinostima se pravila ipak znatno razlikuju, i između Austrije i Njemačke.

Pojedinosti za Vaše zanimanje i zemlju nalaze se u vodičima o pravu oglašavanja, primjerice za odvjetnike u Austriji, porezne savjetnike u Njemačkoj, bilančare u Austriji ili javne bilježnike u Njemačkoj. Ako tek osnivate ured, korake do upisa naći ćete u vodiču Otvaranje ureda u Austriji odnosno u Njemačkoj.

Naziv koji se može prenijeti dalje

Unutar tih granica prostora je obično više nego što se misli. Bilo „Kanzlei Huber“, „Huber Rechtsanwältin“ ili „Steuerberatung Huber & Kern“: svakog kandidata provjerite jednostavnim testom. Izgovorite ga na telefonu i zamolite sugovornika da ga zapiše. Što tu pođe po zlu, poći će po zlu i kod preporuka.

• Kratko i izgovorljivo: dvije do tri riječi, bez kratica koje treba objašnjavati.
• Jednoznačno pisanje: kod prezimena poput Maier, Meier, Mayer ili Meyer isplati se osigurati i varijante kao domene.
• Prepoznatljivo: ako u mjestu već postoji „Kanzlei am Markt“, drugi takav nikome ne pomaže.
• Otporno na budućnost: dio grada ili jedno pravno područje u nazivu može postati teret ako se preselite ili proširite ponudu.
• Istinito: svaka tvrdnja u nazivu mora biti točna danas, a ne tek za tri godine.

.at, .de ili .com?

Google nacionalni nastavak poput .at ili .de smatra snažnim signalom da je web-stranica namijenjena ljudima u toj zemlji. Domena .com je neutralna i za dodjelu nekoj zemlji treba druge signale. Za ured čiji su klijenti u Salzburgu ili Kölnu nacionalni je nastavak stoga prirodan izbor. Osim toga djeluje poznato: za austrijski ured ljudi će prije upisati .at, za njemački .de.

Slobodno osigurajte i ostale nastavke ako su dostupni te ih trajno preusmjerite na glavnu domenu. No nemojte voditi drugu web-stranicu s istim sadržajem pod drugim nastavkom. Kako ispravno postaviti više jezika, objašnjava vodič o višejezičnoj web-stranici ureda.

Ime ili ključna riječ u domeni?

Domene poput „arbeitsrecht-salzburg.at“ (radno pravo Salzburg) ili „steuerberatung-bonn.de“ (porezno savjetovanje Bonn) primamljive su jer zvuče točno kao ono što ljudi traže. Prema današnjem iskustvu prednost u rangiranju je mala: Google ocjenjuje sadržaj, poveznice i Google profil, a ne naziv domene. Domena s ključnom riječi pritom ima dva nedostatka. Ne može se preporučiti jer nije povezana s osobom, i brže dolazi u dodir sa strukovnim pravom.

Prijeglasi, crtice i načini pisanja

Domene s prijeglasima odavno su moguće kod .at i kod .de, kod .de od 2010. i sa slovom ß, pa „müller-steuerberatung.at“ tehnički funkcionira. U praksi stvara probleme: tipkovnicama u inozemstvu nedostaje ü, neki programi za e-poštu i obrasci ne snalaze se s prijeglasima u adresama, a mnogi ljudi ionako upisuju „ue“. Stoga se pokazalo dobrim: oblik bez prijeglasa kao glavna domena i za adrese e-pošte, a varijantu s prijeglasom dodatno registrirati i preusmjeriti.

• Crtice: između imena i zanimanja olakšavaju čitanje („huber-kern.at“). Više od dvije čine adresu napornom na telefonu.
• Titule: „mag-huber.at“ ili „dr-huber.de“ djeluju službeno i zastarijevaju kad se doda nova titula. Dovoljno je samo ime.
• Dvostruka prezimena i varijante: osigurajte očite tipfelere i pisanje s crticom i bez nje ako su jeftini.
• Velika i mala slova: domene ne razlikuju velika i mala slova. Na memorandumu ipak smijete pisati „Huber-Kern.at“ ako je čitljivije.

Provjerite prije registracije

Adrese e-pošte na vlastitoj domeni

Adresa poput „kanzlei.huber@gmail.com“ je besplatna, ali za ured djeluje privremeno i ne može se ponijeti pri promjeni. S vlastitom domenom dobivate adrese koje odgovaraju nazivu i pripadaju Vama. Dokazale su se opća adresa poput „office@“ ili „kanzlei@“ za upite i osobne adrese po stalnom obrascu, primjerice „ime.prezime@“.

• Isporučivost: za svoju domenu postavite SPF i DKIM, po mogućnosti i DMARC. Gmail od svih pošiljatelja traži barem SPF ili DKIM, inače Vaši odgovori na upite završe u spamu.
• Povjerljivost: poruke sadrže tajne klijenata. Odaberite pružatelja s poslužiteljima u EU-u, ugovorom o obradi podataka i prijavom u dva koraka.
• Jedna adresa za sve: ista adresa na web-stranici, Google profilu, memorandumu i u službenom imeniku, a ne ovdje „office@“, a ondje privatna adresa.

Jedan naziv svuda: ploča, profil, imenici

Tražilice i AI asistenti uspoređuju što različiti izvori govore o Vama. Ako na ploči piše „Rechtsanwältin Mag. Eva Huber“, u Google profilu „Kanzlei Huber“, na web-stranici „Huber Legal“, a u poslovnom imeniku još naziv nekadašnje uredske zajednice, slika postaje mutna i ljudi sumnjaju jesu li na pravom mjestu. U strukovnom pravu to je dijelom čak i obveza: skraćena oznaka mora se koristiti dosljedno, za odvjetnike u Njemačkoj prema § 9 BORA, za porezne savjetnike prema § 9 st. 4 BOStB.

Kako postaviti Google profil s ispravnim nazivom, objašnjava vodič o Google profilu. Koji su imenici važni za Vaše zanimanje, opisuje članak o online imenicima za urede, a kako naziv, web-stranica i imenici zajedno stvaraju lokalnu vidljivost, vodič Lokalni SEO za urede.