Nasljedno pravo: odvjetnik ili javni bilježnik? Kako razliku objasniti na web-stranici

Zašto klijenti pitaju „odvjetnik ili javni bilježnik?“

Tko naslijedi kuću, želi napisati oporuku ili se s braćom i sestrama spori oko nužnog dijela (Pflichtteil), rijetko ima iskustva s oba zanimanja. Poznanici jednom kažu „idi javnom bilježniku“, drugi put „uzmi odvjetnika“. Tome se pridružuju nesigurnost oko troškova i strah da će zbog pogrešnog zanimanja platiti dvaput. Pretraga „erbrecht anwalt oder notar“ stoga nije pitanje o staleškim pravilima, nego o orijentaciji: tko mi može pomoći u mojoj situaciji i koliko to košta?

Za Vašu web-stranicu to je prilika. Gotovo nijedan odvjetnički ni javnobilježnički ured ne odgovara otvoreno na to pitanje; većina stranica opisuje samo vlastite usluge. Ako umjesto toga iskreno objasnite kada se ide odvjetnici, a kada javnom bilježniku, djelujete vjerodostojnije, filtrirate neprikladne upite i pronalaze Vas upravo pri toj pretrazi. To vrijedi za obje strane: odvjetnički ured pokazuje kada je prava adresa; javnobilježnički ured objašnjava za što je nadležan i gdje završava njegova nepristranost.

Razlika u jednoj rečenici: stranka ili nepristranost

Najvažnije razlikovanje isto je u obje zemlje. Odvjetnici zastupaju interese svojih klijenata, i protiv drugih nasljednika. Javni bilježnici obavljaju javnu službu i dužni su biti nepristrani prema svim sudionicima; u Njemačkoj to izričito stoji u § 14 st. 1 BNotO-a. Iz toga slijedi jednostavno pravilo koje možete dati posjetiteljima: ako je cilj nešto zajednički i pravno sigurno zabilježiti, prva je adresa često javnobilježnički ured. Ako postoji spor ili suprotstavljeni interesi, pogođenima treba vlastito odvjetničko zastupanje.

Tablica je namjerno pojednostavljena i upravo tako smije stajati i na Vašoj web-stranici: kao orijentacija, ne kao udžbenik. Važno je da je točna i da pošteno opisuje granice obaju zanimanja. Odvjetnički ured koji se pravi da nikome ne treba javni bilježnik gubi povjerenje jednako kao javnobilježnički ured koji i kod spora i dalje obećava „savjetovanje za sve sudionike“.

U Austriji: sudski povjerenik, oblici oporuke i reforma 2017.

U Austriji je javni bilježnik nakon smrtnog slučaja gotovo uvijek uključen, tražili ga srodnici ili ne. Prema Gerichtskommissärsgesetzu (GKG, Zakon o sudskim povjerenicima) javni bilježnici po nalogu općinskog suda sastavljaju smrtovnicu i provode daljnje korake ostavinskog postupka. Koji je ured nadležan, odlučuje sudski raspored poslova, a ne obitelj. Mnogi srodnici to ne znaju pa pitaju trebaju li „ipak odvjetnika“.

Iskren odgovor glasi: često ne, ponekad svakako. Ako se nasljednici slažu i oporuka je jasna, mnogi postupci prolaze bez odvjetničkog zastupanja. Ako postoje proturječne nasljedničke izjave, sumnje u valjanost oporuke, zahtjevi za nužni dio ili poduzeće u ostavini, pomaže vlastito zastupanje. Kao sudski povjerenik javni bilježnik djeluje za sud i ne može zastupati nijednu stranu.

• Oblici oporuke: Vlastoručnu oporuku oporučitelj u cijelosti sam piše i potpisuje (§ 578 ABGB). Oporuka napisana tuđom rukom (fremdhändiges Testament) od 1. 1. 2017. mora biti potpisana u nazočnosti tri istodobno prisutna svjedoka i imati vlastoručni dodatak da isprava sadrži posljednju volju (§ 579 ABGB). Uz to postoji javna oporuka pred sudom ili javnim bilježnikom.
• Reforma nasljednog prava 2017.: Erbrechts-Änderungsgesetz 2015 primjenjuje se na smrtne slučajeve od 1. 1. 2017. Među ostalim je pooštrio pravila o obliku, ukinuo nužni dio roditelja te uveo zapis za njegu (Pflegevermächtnis) za srodnike koji pružaju njegu i izvanredno nasljedno pravo za izvanbračne partnere. Provjera starijih oporuka napisanih tuđom rukom zato je dobar povod za savjetovanje.
• Upis: Javnobilježnički uredi upisuju oporuke u Österreichisches Zentrales Testamentsregister (Austrijski središnji registar oporuka), odvjetnički uredi u Testamentsregister der österreichischen Rechtsanwälte (Registar oporuka austrijskih odvjetnika). Oba osiguravaju da se oporuka u ostavinskom postupku pronađe.
• Darovanje i prijenos: Za darovanja bez stvarne predaje potreban je Notariatsakt (javnobilježnički akt). Ugovore o predaji (Übergabeverträge) sa stvarnom predajom mogu sastaviti i odvjetnički uredi; ako ugovor sadrži darovanje bez stvarne predaje (primjerice uz pridržano pravo plodouživanja), za taj dio potreban je Notariatsakt; za zemljišne knjige potrebni su ovjereni potpisi.

U Njemačkoj: nasljednička potvrda, javnobilježnička oporuka i ostavinski sud

U Njemačkoj nijedan javnobilježnički ured ne vodi ostavinski postupak; nadležan je ostavinski sud pri općinskom sudu. On otvara oporuke i na zahtjev izdaje nasljedničku potvrdu (Erbschein, § 2353 BGB). Zahtjev s potrebnom izjavom pod prisegom nasljednici mogu podnijeti ostavinskom sudu ili javnom bilježniku. Za mnoge obitelji to je prvi kontakt s javnobilježničkim uredom nakon smrtnog slučaja.

Najjači argument za javnobilježničku oporuku u Njemačkoj je praktičan: javna oporuka zajedno sa zapisnikom o otvaranju u pravilu je dovoljan dokaz nasljeđivanja pred zemljišnoknjižnim uredom (§ 35 st. 1 GBO), a prema sudskoj praksi Saveznog vrhovnog suda (BGH) banke ne smiju paušalno tražiti nasljedničku potvrdu. To nasljednicima štedi vrijeme i troškove potvrde. Vlastoručna oporuka jeftinija je za sastavljanje, ali češće vodi u postupak za nasljedničku potvrdu. Posjetitelji to odvagivanje žele razumjeti prije nego što dogovore termin.

• Javnobilježnički ured: solemnizira oporuke i nasljedne ugovore, brine o službenoj pohrani i upisu u Središnji registar oporuka Savezne javnobilježničke komore, zaprima zahtjeve za nasljedničku potvrdu, ovjerava odricanja od nasljedstva i solemnizira diobe ostavine kojima pripadaju nekretnine.
• Odvjetnički ured: savjetuje o sastavljanju oporuke i nasljednog ugovora, zastupa u sporovima oko oporuke, nasljedničke potvrde, nužnog dijela ili diobe nasljedničke zajednice. Naslovom „Fachanwalt für Erbrecht“ (odvjetnik specijalist za nasljedno pravo) smiju se služiti samo odvjetnici koji ispunjavaju uvjete Pravilnika o odvjetnicima specijalistima (FAO).
• Nužni dio: U Njemačkoj pravo na nužni dio imaju potomci, bračni drugovi i pod određenim uvjetima roditelji (§ 2303 BGB). U Austriji roditelji od 2017. nemaju nužni dio. Jedna rečenica o tome sprječava nesporazume kod obitelji povezanih s obje zemlje.

Kako razliku objasniti na web-stranici

Razlika ne pripada u odlomak na stranici „Usluge“, nego na vlastitu, lako pronalažljivu stranicu ili u poseban odjeljak Vaše stranice o nasljednom pravu. Naslov formulirajte onako kako ljudi pretražuju: „Nasljedno pravo: odvjetnik ili javni bilježnik?“ ili „Trebam li odvjetnika nakon smrtnog slučaja?“. Vodič o jednoj stranici po području djelovanja pokazuje kako se takve stranice općenito grade.

Jasna struktura pitanja i odgovora pomaže i kod Googlea i AI asistenata: tko u ChatGPT upiše „Trebam li za nasljedstvo odvjetnika ili javnog bilježnika?“, dobiva odgovore složene iz dobro strukturiranih stranica. Kako asistenti danas opisuju Vaš odvjetnički ili javnobilježnički ured, testirajte AI pregledom; pozadinu donosi vodič o vidljivosti u AI pretragama.

Objasniti troškove bez oglašavanja

„Testament Notar Kosten“ (troškovi oporuke kod bilježnika) i „Erbrecht Anwalt Kosten“ (troškovi odvjetnika za nasljedno pravo) među najčešćim su pretragama o toj temi. Kratka, činjenična stranica o troškovima odgovara na njih i uklanja strah od prvog računa. Važno je da samo objašnjavate, a ne oglašavate: javni bilježnici ne smiju isticati popuste ni cjenovne prednosti, a odvjetnički uredi ne smiju davati obmanjujuća obećanja „besplatno“.

Primjere iznosa navodite samo ako ih provjeravate nakon svake promjene tarife i navedite datum. Za javne bilježnike u Njemačkoj poveznica na informacije o troškovima Savezne javnobilježničke komore dopunjuje vlastitu stranicu. Što točno javni bilježnici u Austriji i Njemačkoj pritom smiju, opisuju vodiči Oglašavanje za javne bilježnike u Austriji i Oglašavanje za javne bilježnike u Njemačkoj.

Mandati za imovinsko planiranje umjesto samo sporova

Mnogi uredi za nasljedno pravo žive od sporova: nužni dio, pobijanje oporuka, posvađane nasljedničke zajednice. Ti su mandati važni, ali ih je teško planirati i emocionalno su naporni. Protuteža su mandati za imovinsko planiranje: oporuka, nasljedni ugovor, anticipirana punomoć, obvezujuća izjava pacijenta (Patientenverfügung), predaja kuće ili poduzeća. Nastaju iz promišljanja, a ne iz nužde, mogu se planirati i često tijekom godina donose nove poslove u istoj obitelji.

Na web-stranici to znači: uz stranicu o nasljednopravnim sporovima planiranje treba vlastite stranice, s vlastitim jezikom. Tko razmišlja o oporuci, ne traži „ostvarivanje Vaših zahtjeva“, nego sigurnost za obitelj. Napišite za koga je planiranje posebno važno: za združene obitelji, nevjenčane parove, poduzetnike, osobe s nekretninama u više zemalja, roditelje djeteta s invaliditetom. Ista logika vrijedi za javnobilježničke urede koji anticipiranu punomoć i oporuku prikazuju kao zasebne stranice djelatnosti.

Ciljna skupina za imovinsko planiranje uglavnom je starija, čita na tabletu ili s naočalama za čitanje i radije nazove nego što ispuni obrazac. Velika slova, jak kontrast, telefonski broj sasvim gore i jasno radno vrijeme stoga nisu pitanja dizajna, nego odlučuju o upitu. Što pritom zakonski vrijedi, a što je dobra praksa, objašnjava članak Pristupačnost web-stranice ureda. Kako odvjetnici općenito putem web-stranice dolaze do prikladnih mandata, opisuje vodič Pridobivanje klijenata kao odvjetnik.

Što staleška pravila dopuštaju jednima i drugima

Prostor za djelovanje različito je velik. Odvjetnici smiju činjenično informirati o svojoj djelatnosti, u Austriji prema §§ 47 do 49 RL-BA 2015, u Njemačkoj prema § 43b BRAO-a i BORA-i. Recenzije i izjave klijenata za odvjetnike su moguće u granicama, ako su stvarne i čuvaju povjerljivost. Javni bilježnici imaju znatno uže granice: u Austriji § 31 st. 6 NO zahtijeva činjenične i istinite informacije, u Njemačkoj § 29 BNotO zabranjuje svako obrtničko ponašanje i oglašavanje protivno službi. Tekst koji neutralno objašnjava razliku između odvjetnika i javnog bilježnika smiju objaviti i jedni i drugi, jer je to informacija, a ne oglašavanje.

Koji sadržaj web-stranici treba osim toga, opisuju vodiči Web-stranica za odvjetnike i Web-stranica za javnobilježničke urede. Pravila oglašavanja za odvjetničke urede naći ćete u člancima Oglašavanje za odvjetnike u Austriji i u Njemačkoj.